SAD i Iran nastavili međusobne udare, zalivske države na udaru eskalacije

Sjedinjene Države i Iran nastavili su sa međusobnim vojnim udarima uprkos memorandumu o prekidu vatre koji su potpisali u junu, a obnovljena borba najteže pogađa zemlje Zaliva koje se nalaze na prvoj liniji sukoba.

Prema pisanju Dojče velea (DW), rat je počeo krajem februara kada su SAD i Izrael napali Iran. Memorandum o razumijevanju namijenjen zaustavljanju borbi potpisan je u junu, ali obje strane optužuju jedna drugu da se ne pridržavaju dogovora. SAD su bombardovale Iran, a Iran je uzvratio udarima na američke saveznike na Bliskom istoku, prije svega na zalivske nacije.

Bahrein, domaćin velike baze američke mornarice, direktno je pogođen u nedavnim napadima. Kako navodi DW, američke vojne instalacije u toj manjoj zalivskoj zemlji često su bliže stambenim i komercijalnim zonama nego u susjednim državama, pa i ograničene borbe remete civilni život. Politički položaj Bahreina dodatno je složen jer je vladajuća porodica sunitska, dok procjene sugerišu da su većina stanovništva šiiti, a Iran je šiitska teokratija. Vlasti su uhapsile stotine ljudi koji su navodno objavljivali antiratne poruke na internetu, izražavali “simpatije” prema Iranu ili učestvovali u demonstracijama.

Kuvajt, koji ugošćava najveći broj američkih baza na Bliskom istoku sa oko 13.500 vojnog osoblja i saradnika, postao je meta iranskih udara. Ranije opreznija u spoljnoj politici i često pozicionirana kao posrednik, vlada Kuvajta sada upućuje odlučnije proteste zbog iranskih napada.

Saudijska Arabija, domaćin velike vazduhoplovne baze SAD, nastoji da prioritet bude sprječavanje širenja sukoba i zaštita ključne naftne infrastrukture. Iranska blokada Hormuškog moreuza primorala je Rijad da dio izvoza nafte — glavnog izvora prihoda — preusmjeri na cjevovod ka Crvenom moru. Saudijski zvaničnici pokušavaju održati pažljivu ravnotežu: u jednom trenutku odbili su SAD-u upotrebu vazdušnog prostora za bombardovanje Irana, ali su kasniji izvještaji sugerisali da su i sami izveli neobjavljene udare na Iran.

Ujedinjeni Arapski Emirati takođe ugošćavaju važnu američku bazu i strahuju da obnovljeni sukobi dodatno narušavaju reputaciju Abu Dabija i Dubaija kao finansijskih i komercijalnih centara. I UAE su dio izvoza nafte preusmjerili kopnenim cjevovodom, ali bi duži sukob mogao poremetiti i taj pravac.

Katar, gdje se nalazi najveća američka vojna instalacija na Bliskom istoku — baza Al Udeid — istovremeno ima relativno dobre odnose sa Iranom sa kojim dijeli veliko polje prirodnog gasa. Katarski diplomati redovno su posredovali u sukobu, uključujući i formulisanje junskog memoranduma. Oman, koji ne ugošćava veće američke vojne instalacije, održava dobre odnose sa obje strane i služio je kao kanal za pozadinsku diplomatiju.

SBS News javlja da su američki udari na Iran nastavljeni i treću noć zaredom. Bivši predsjednik Donald Tramp izjavio je da je dogovor i dalje “moguć”, istovremeno najavljujući uvođenje naknada za prolazak kroz Hormuški moreuz. Iranski ministar spoljnih poslova izjavio je da će njegova zemlja biti čuvar Hormuškog moreuza “zauvijek”.