Đedović Handanović: Đerdap na najnižoj proizvodnji u istoriji, apel za racionalnu potrošnju struje
Ministarka rudarstva i energetike Srbije upozorila je da hidroelektrane Đerdap 1 i 2 rade sa drastično smanjenim kapacitetom zbog rekordno niskog vodostaja Dunava i pozvala građane na štednju električne energije tokom tropskog talasa.
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je proizvodnja električne energije u hidroelektranama Đerdap 1 i 2 tokom maja, juna i jula bila najniža otkako su ovi objekti pušteni u rad. Gostujući na Radio-televiziji Srbije, ministarka je navela da Đerdap 1 trenutno radi na svega 20 odsto kapaciteta, dok Đerdap 2 koristi svega 30 odsto svojih mogućnosti.
Kako prenosi Danas, Đedović Handanović je naglasila da je protok vode sveden na samo 1.500 kubnih metara u sekundi, što su najniže vrijednosti zabilježene još 2003, a prije toga 1985. godine. Ona je ocijenila da ovi podaci govore o vanrednoj situaciji koja zahtijeva punu posvećenost svih zaposlenih u energetskom sektoru.
Ministarka je ukazala da je tropski talas uslovio ogromnu dnevnu potrošnju struje, koja se kreće između 100 i 105 gigavat-sati, što je približno zimskim vrijednostima u periodima najveće hladnoće. Pozvala je građane da smanje upotrebu električne energije i da zajedničkim naporima pomognu da se lakše prebrodi ovo sušno i vrelo razdoblje.
Kao pozitivan faktor istakla je završetak rehabilitacije reverzibilne hidroelektrane Bajina Bašta, koja omogućava pumpanje vode u periodima niskih cijena i korišćenje te energije u jutarnjim i večernjim časovima vršne potrošnje. Akumulacije su, prema njenim riječima, na 75 odsto popunjenosti, što je zadovoljavajuće.
Kada je riječ o termoelektranama, situacija u Kostolcu je stabilna, dok TENT nema problema sa vodom za hlađenje iz Save. Izazov predstavlja kvalitet domaćeg uglja, koji nije zadovoljavajući, ali se prevazilazi uvozom uglja veće kalorijske vrijednosti. Istovremeno, zalihe uglja na deponijama iznose 1,82 miliona tona, a cilj je da prije zimske sezone pređu dva miliona tona.
Ministarka se osvrnula i na regionalni kontekst, navodeći da nuklearna elektrana Pakš u Mađarskoj radi sa 50 odsto kapaciteta i da će vjerovatno morati da bude isključena, dok su reaktori u Rumuniji takođe pod pritiskom. Objasnila je da sve navedeno povećava tenzije, najprije u pogledu raspoloživih količina struje, a zatim utiče i na rast cijena.
U vezi sa snabdijevanjem naftom, ministarka je ocijenila da je produženje licence Naftnoj industriji Srbije za dodatnih mjesec dana olakšavajuća okolnost, jer će kompanija moći da dopremi 140.000 tona sirove nafte do rafinerije u Pančevu tokom avgusta. Zalihe dizela dovoljne su za preko 90 dana prosječne ljetnje potrošnje, benzina za blizu 90 dana, a kerozina za oko dva mjeseca. Dugoročno rješenje za NIS, kako je dodala, zavisi od pregovora ruskih vlasnika i mađarskog Mola.