Svaki sedmi radnik u Srbiji na ugovoru na određeno, znatno iznad prosjeka EU
Prema podacima Eurostata za 2025. godinu, 14,5 odsto zaposlenih u Srbiji radi po ugovoru na određeno vrijeme, što je peto mjesto među 35 evropskih država. Stručnjaci kao ključne razloge ističu zabranu zapošljavanja za stalno u javnom sektoru i nestabilno poslovno okruženje.
U Srbiji 14,5 odsto zaposlenih radi po ugovoru na određeno vrijeme, što je znatno više od prosjeka Evropske unije koji iznosi 9,9 odsto, pokazuju najnoviji podaci Eurostata za 2025. godinu, prenosi Biznis.rs.
Od 35 evropskih država obuhvaćenih istraživanjem, veći procenat radnika na određeno od Srbije zabilježile su jedino Sjeverna Makedonija, sa 15,4 odsto, i Holandija, sa 18,4 odsto, navodi se u analizi.
Iako ugovori na određeno i neodređeno zaposlenima garantuju ista osnovna prava, uključujući zaradu, godišnji odmor i bolovanje, stalni radni odnos pruža znatno veću sigurnost jer poslodavac za otkaz mora imati zakonom predviđen i obrazložen razlog.
Prema pisanju lista Danas, koji prenosi Novu ekonomiju, sezonski poslovi u ugostiteljstvu, hotelijerstvu, poljoprivredi i građevinarstvu ne mogu biti jedino objašnjenje za visok procenat zaposlenih na određeno u Srbiji. Hrvatska, čija privreda u velikoj mjeri zavisi od turizma i sezonskih radnika, bilježi znatno manji procenat takvih ugovora od svega 7,6 odsto.
Kao drugi ključni razlog sagovornici ističu zabranu zapošljavanja za stalno u javnom sektoru, koja je na snazi od 2013. godine. U državnim institucijama se zbog toga pribjegava ugovorima na određeno koji se stalno obnavljaju, a za prijem u stalni radni odnos potrebna je posebna dozvola.
Pravnica Olja Mirković Grulović izjavila je da se u praksi dešava da zaposleni decenijama rade na određeno, dok se konkursi rijetko raspisuju i često nisu usklađeni sa stvarnim potrebama službi. Sistematizacije radnih mjesta se, kako je objasnila, ne ažuriraju redovno, pa broj stalnih mjesta formalno ne odgovara stvarnim potrebama institucija.
Predstavnik Foruma beogradskih gimnazija Željko Matić naveo je da su prosvjetni radnici u posebno nesigurnom položaju jer svoje radno mjesto mogu izgubiti nakon svakog ljetnjeg raspusta. Veliki broj nastavnika radi na osnovu ugovora koji traju od 1. septembra do 31. avgusta, a direktori nijesu u obavezi da im ponude novi angažman.
Psihološkinja Sarita Bradaš ocijenila je da su ugovori na određeno jedan od načina da se zaposleni drže u neizvjesnosti, dodajući da je sigurnost zaposlenja ključni pokazatelj dostojanstvenog rada. Kako je kazala, prvi potez poslodavaca koji žele da zadrže radnu snagu jeste da im ponude stalno zaposlenje.
Pravnik Milan Predojević smatra da se praksa ugovora na određeno ustalila i zbog nestabilnog poslovnog okruženja. Poslodavci, kako je objasnio, nastoje da zadrže veću fleksibilnost jer su im potrebe za kadrovima na duži rok često neizvjesne.
Prema Zakonu o radu Srbije, ugovor na određeno vrijeme, bilo da se radi u kontinuitetu ili sa prekidima, može trajati najduže dvije godine, a nakon isteka tog roka poslodavac je dužan da predloži zasnivanje stalnog radnog odnosa ili da raskine saradnju. Predojević je naveo i izuzetke, uključujući zamjenu privremeno odsutnog zaposlenog, rad na projektu unaprijed određenog trajanja i slučajeve kod novoosnovanih poslodavaca.
Poređenja radi, u regionu najniži procenat zaposlenih na određeno ima Rumunija sa 1,6 odsto, Bugarska sa 2,2 odsto i Mađarska sa 3,8 odsto. Slovenija bilježi 7,1 odsto, Bosna i Hercegovina 8,9 odsto, dok za Crnu Goru podaci nijesu dostupni.