Ekonomija

USK i Kanton 10 traže da cesta Bihać–Livno postane strateški prioritet Federacije

Predstavnici dva kantona pokrenuli su inicijativu za izgradnju brze ceste duge oko 180 kilometara, koja bi povezala sedam gradova zapadne Bosne i omogućila izlaz na autoput A1 i Jadransku obalu.

Predstavnici Unsko-sanskog kantona i Kantona 10 pokrenuli su inicijativu za razvoj brze ceste Bihać–Livno, saobraćajnog koridora koji bi povezao zapadni dio Bosne i Hercegovine s hrvatskom autoputem A1 i Jadranskom obalom. Na sastanku održanom u Livnu u četvrtak, 23. jula, predstavljena je preliminarna analiza projekta i dogovoren je zajednički pristup institucijama Federacije s ciljem da se ovaj poduhvat uvrsti među strateške razvojne prioritete, prenosi Akta.ba.

Ministar privrede Unsko-sanskog kantona Samra Mehić predvodila je delegaciju svog ministarstva, a domaćini su bili Ivan Vukadin, predsjednik Vlade Kantona 10, i Jozo Ćosić, predsjedavajući njegove skupštine. Razgovorima je, sa svojim saradnicima, prisustvovao i Nisvet Jusić, koji je na čelu Skupštine USK.

Učesnici su razmotrili Preliminarnu analizu i koncept brze ceste Bihać–Kupres. Elaborat je, na inicijativu Ministarstva privrede USK, izradio T3 Consulting Tim iz Sarajeva, a centralna tema bila je mogućnost produžetka trase prema Livnu, čime bi se uspostavio razvojni cestovni pravac kroz Bihać, Bosanski Petrovac, Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč, Kupres i Livno. Prema pisanju BiznisInfo.ba, planirana dužina ceste iznosi oko 180 kilometara.

Koncepcijom je predviđeno da se trasa osloni na prirodan koridor kraških polja zapadne Bosne, čime bi se zaobišli visoki planinski masivi i smanjila potreba za brojnim dugim tunelima i mostovima. Prva faza obuhvata rekonstrukciju i unapređenje postojećeg puta između Bihaća i Bosanskog Petrovca, dok će se produkcija pravca ka Drvaru, Bosanskom Grahovu, Glamoču, Kupresu i Livnu razrađivati u narednim fazama, kroz dodatne stručne i projektne aktivnosti.

Na sastanku je ocijenjeno da projekat prevazilazi značaj običnog povezivanja dva kantona i da predstavlja potencijalni razvojni koridor čitavog regiona. Istaknuto je da bi realizacija ceste donijela bolju saobraćajnu povezanost, ekonomski rast, razvoj turizma, veću atraktivnost za ulaganja i poboljšanje logističke infrastrukture zapadne Bosne.

Dogovoreno je da se u narednom periodu sprovedu sve potrebne pripreme na stručnom i institucionalnom nivou, poslije čega će uslijediti novi sastanak na kojem će se razmatrati konkretni oblici udruženog djelovanja. Ovim je, navodi Akta.ba, označen početak formalne međukantonalne saradnje s ciljem da se cestovni koridor Bihać–Livno kandiduje prema Vladi Federacije BiH i nadležnim federalnim institucijama kao strateški infrastrukturni prioritet.

Ukoliko bude realizovan, bio bi to jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine u posljednjim decenijama.