Ahmadinedžadov ured: Tvrdnje o kontaktu sa Mosadom potpuno netačne
Kancelarija bivšeg iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada odbacila je kao „apsurdne” i „potpuno netačne” medijske izvještaje da je izraelska obavještajna služba Mosad kontaktirala s njim u vezi s mogućom ulogom u postislamskom Iranu.
Ured bivšeg iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada demantovao je navode objavljene u američkom listu The New York Times i izraelskom Haaretz-u, koji su iznijeli nepotvrđene tvrdnje o navodnim tajnim kontaktima između Ahmadinedžada i izraelske obavještajne službe Mosad. Kancelarija je te navode opisala kao „apsurdne” i „potpuno netačne”, prenosi Dojče vele (DW).
Prema pisanju pomenutih medija, izraelski zvaničnici su navodno razmatrali mogućnost postavljanja Ahmadinedžada na čelo Irana u scenariju nakon rušenja sadašnje vlasti. Izvještaji tvrde da su tajni kontakti uključivali sastanak u Budimpešti, na kojem je navodno lično prisustvovao tadašnji direktor Mosada David Barnea. Takođe se navodi da su izraelski agenti izvršili nekoliko tajnih isplata Aliju Akbaru Javanfekru, glasnogovorniku bivšeg predsjednika.
Detalji ovih izvještaja nisu nezavisno potvrđeni. Babak Dorbeki, politički analitičar iz Londona, izjavio je za DW da ne postoji javni i nezavisni dokaz koji bi mogao potvrditi ili odbaciti ove tvrdnje. On je ocijenio da, čak i ako se pretpostavi da je dio informacija tačan, to najviše pokazuje da je Ahmadinedžad u jednom trenutku bio jedna od opcija koje su razmatrane, a ne da će se vratiti na vlast.
Dorbeki je dodao da objavljivanje ovakvih priča može služiti obavještajnoj svrsi, signalizirajući doseg i sposobnost generisanja nepovjerenja i paranoje unutar Irana. Takođe je naveo da bi iranska država mogla iskoristiti ovakav narativ kako bi pojačala ideju da su čak i bivši predsjednici ranjivi na stranu infiltraciju, opravdavajući time strože bezbjednosne mjere.
Prema pisanju lista Danas, koji prenosi izvještaj The New York Times-a, Ahmadinedžadov bivši savjetnik Abdolreza Davari rekao je da bi bivši predsjednik na saradnju s Izraelom pristao zbog moći, a ne zbog novca. Jedan od saradnika je za američki list rekao da je Ahmadinedžad govorio o ambicijama da se vrati na vlast, izražavajući frustraciju i ogorčenost prema dijelovima iranskog režima.
Vahid Heroabadi, bivši šiitski sveštenik i kritičar Islamske Republike, rekao je za DW da Ahmadinedžad više nema potrebnu podršku krugova koji odlučuju u Iranu, poput Revolucionarne garde, i da stoga ne može djelovati kao odlučujući politički igrač. On smatra da nijedna strana sila ne bi vjerovatno računala na tako polarizujuću figuru u slučaju tranzicije vlasti.