Hrvatska podržala poziv 22 čelnika EU na hitan sastanak zbog migrantskog pritiska u Seuti
Vlada premijera Andreja Plenkovića supotpisala je pismo kojim se traži vanredna videokonferencija ministara unutrašnjih poslova EU i jačanje podrške Fronteksu i Španiji, nakon masovnog priliva migranata u špansku enklavu Seutu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković priključio se inicijativi 22 čelnika država članica Evropske unije koji su uputili pismo evropskim institucijama zahtijevajući koordiniran odgovor na migrantski pritisak na spoljnim granicama Unije, saopšteno je iz Vlade Republike Hrvatske. Povod za pismo su nedavni događaji u španskoj enklavi Seuti, gdje je zabilježen iznenadni priliv desetina hiljada migranata iz Maroka.
U pismu se izražava ozbiljna zabrinutost zbog narušavanja integriteta spoljnih granica i odlučnost u sprečavanju krijumčara da zloupotrebljavaju evropski sistem migracija i azila. “Svjesni smo da je nedavna presuda španskog Vrhovnog suda iskorištena kao povod za ovaj napad i zloupotrebu evropskog sistema migracija i azila”, navodi se u tekstu koji prenosi Vlada, uz ocjenu da se nezakonite migracije moraju odvraćati koordinacijom aktivnosti i jačanjem spoljnih granica.
Potpisnici pisma pozivaju irsko predsjedništvo Savjeta Evropske unije da hitno sazove vanrednu videokonferenciju ministara unutrašnjih poslova, na kojoj bi se definisao zajednički evropski odgovor. Predloženo je da ministri posebno razmotre mogućnost pojačane podrške agencije Fronteks, kao i efikasnost saradnje EU sa Marokom. Prema navodima portala Politico, Rim i Kopenhagen su preuzeli inicijativu u sastavljanju pisma.
Ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović izjavio je u subotu da se situacija u Seuti smiruje i da su gotovo svi migranti koji su ušli u enklavu vraćeni u Maroko. “Ta enklava je zapravo u Africi, što znači da niko od njih nije prešao na evropski kontinent i da te spoljne enklave nisu dio šengenskog prostora”, rekao je Božinović, prenosi Telegram. On je ocijenio da je Evropska unija ovaj upad tretirala kao evropski, a ne samo španski problem.
Božinović je naglasio da je stav Hrvatske od početka jasan – da niko osim država članica ne može odlučivati ko će ući i živjeti u EU, a najmanje krijumčari. Dodao je da je hrvatska policija ove godine već uhapsila 645 krijumčara, dok ih je prošle godine bilo 1.076. Broj nezakonitih prelazaka granice u Hrvatskoj prošle godine pao je za 44 odsto, a broj spriječenih porastao za 53 odsto, podaci su koje je objavila Vlada.
Pismo 22 čelnika uključuje podršku brzoj mobilizaciji raspoloživih instrumenata EU i pružanju potrebne podrške Španiji radi ponovne uspostave kontrole nad spoljnom granicom.