Politika

Zabilježeno 149 slučajeva negiranja genocida u Srebrenici, najviše u medijima iz Srbije

Memorijalni centar Srebrenica objavio je Izvještaj o negiranju genocida za 2026. godinu, koji bilježi porast sa 99 na 149 slučajeva. Kao najčešći negatori identifikovani su srbijanski tabloid Informer i entitetski zvaničnici, a izvještaj upozorava i na kampanju dehumanizacije bošnjačkog naroda.

Memorijalni centar Srebrenica predstavio je Izvještaj o negiranju genocida za 2026. godinu, prema kojem je u periodu od juna 2025. do maja 2026. zabilježeno 149 slučajeva negiranja genocida počinjenog u Srebrenici. U odnosu na prethodni izvještajni period, kada je identifikovano 99 slučajeva, riječ je o značajnom povećanju, što ukazuje da negiranje genocida nije u opadanju, istakao je programski koordinator Centra Edin Ikanović.

Kako prenosi Media Centar Sarajevo, aktivno i direktno poricanje genocida i dalje je najzastupljeniji oblik negiranja, ali je zabilježen i porast slučajeva veličanja ratnih zločinaca i podrške počiniocima. Među pojedincima, na vrhu liste negatora i dalje su bivši predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i Branimir Kojić, predsjednik boračkog udruženja iz te opštine, sa po 10 zabilježenih javnih negiranja.

Ipak, uvjerljivo najveći broj slučajeva registrovan je u medijima. Srbijanski tabloid Informer, koji se dovodi u vezu sa vladajućom strankom, genocid je negirao čak 24 puta kroz svoje različite platforme. Slijede Politika sa sedam i Alo sa šest objava. Među medijima u Bosni i Hercegovini, javni servis RTRS i agencija SRNA takođe su identifikovani kao negatori ili platforme za širenje ovakvih narativa.

Iz izvještaja, koji je prenio i Klix, proizlazi raznolik spektar negatora, od istoričara i političkih filozofa, preko najviših državnih funkcionera Srbije, do javnih ličnosti poput pjevačice Jelene Karleuše. Registrovani su slučajevi u kojima su premijerka Ana Brnabić i ministar Aleksandar Vulin relativizovali ili osporavali karakter zločina. Analizirani su i načini negiranja, pri čemu su evidentirane 94 pojave aktivnog poricanja, 23 slučaja relativizacije i 21 slučaj podrške počiniocima.

Poseban segment ovogodišnjeg izvještaja jeste analiza kampanje dehumanizacije bošnjačkog naroda. Projektni koordinator u Mediacentru Sarajevo i jedan od autora izvještaja Tarik Moćević, kako je navedeno, ukazao je da su je provodili Milorad Dodik i rukovodstvo Republike Srpske, dijelom i kroz lobističke aktivnosti prema Sjedinjenim Američkim Državama. Dr Jasmin Mujanović, koji je napisao tu analizu, ocijenio je da kampanja predstavlja sekuritizaciju – predstavljanje Bošnjaka kao bezbjednosne prijetnje kako bi se opravdali postupci protiv cijelog naroda.

Izvještaj osim pregleda medijskog i političkog negiranja donosi i prikaz slučajeva u javnom i kulturnom prostoru, kao i pregled procesuiranih predmeta negiranja genocida.