Sastav komete 3I/ATLAS ukazuje na porijeklo iz drevnog zvjezdanog sistema
Analiza kome međuzvjezdane komete 3I/ATLAS otkrila je više izotopske omjere ugljenika i azota od očekivanih, koji ukazuju na porijeklo iz spoljašnjih dijelova diska oko stare zvijezde siromašne metalima, više nego dvostruko starije od Sunca.
Međunarodni tim astronoma predvođen Sajril Opitom sa Univerziteta u Edinburgu analizirao je hemijski sastav međuzvjezdane komete 3I/ATLAS i pronašao snažne indicije da ona potiče iz okruženja čija je matična zvijezda nastala davno prije Sunca. Rezultati, koje prenosi Universe Today, zasnovani su na posmatranjima sa Vrlo velikog teleskopa (VLT) u Čileu, dok je Svemirski teleskop Džejms Veb (JWST), kako navodi isti izvor, detektovao slične izotopske omjere ugljenika i povećanu količinu deuterijuma.
Spektroskopska mjerenja kome komete, odnosno oblaka gasa i prašine koji je okružuje, pokazala su izotopske omjere azota i ugljenika više od očekivanih. Odnos izotopa azota otprilike je dvostruko veći od vrijednosti izmjerenih kod kometa porijeklom iz našeg Sunčevog sistema, a slično povećanje uočeno je i u odnosu ugljenika-12 prema ugljeniku-13. Prema riječima istraživača Aravinda Krišnakumara sa Univerziteta u Liježu, za razliku od kometa Sunčevog sistema, ovaj međuzvjezdani posjetilac nosi neobično visoke izotopske omjere ugljenika i azota.
Izotopski omjeri ugljenika i azota veoma su osjetljivi na uslove u kojima se formiraju kometna jezgra i daju veoma tačno mjerenje okruženja u cirkumstelarnom disku unutar kojeg nastaje planetarni sistem. Hemijski otisci pronađeni kod 3I/ATLAS navode naučnike na zaključak da je ova kometa vjerovatno nastala u spoljašnjim djelovima diska oko stare zvijezde siromašne metalima. Niska metaličnost — zvijezda sa uglavnom vodonikom i helijumom i veoma malo drugih težih elemenata — snažna je indicija da se matična zvijezda formirala u vrijeme kada je svemir bio hemijski manje bogat nego danas.
Rozmeri Dorsi, koautorka istraživanja sa Univerziteta u Helsinkiju, izjavila je da 3I/ATLAS predstavlja uzbudljivu priliku za ispitivanje sastava drugog planetarnog sistema, koji je nastao davno prije nego što su naše Sunce i Sunčev sistem uopšte postojali. Dokazi iz različitih posmatranja sugerišu da je i sama kometa više nego dvostruko starija od Sunca.
Za razliku od prethodnih međuzvjezdanih objekata — 1I/’Oumuamua, kod kojeg uopšte nije detektovan gas, i 2I/Borisov, čija je blijeda pojava veoma otežala posmatranje — 3I/ATLAS se smatra prvom dobrom prilikom za proučavanje komete nastale u regionu sličnom našem Kujperovom pojasu i Ortovom oblaku. Naučnici ističu da su komete poput fosila iz procesa formiranja planeta, a nova saznanja pružaju alate za buduće analize kada sljedeći međuzvjezdani posjetilac uđe u Sunčev sistem.