Moderna razvija mRNA vakcinu protiv Bundibugyo virusa uz podršku CEPI-ja
Kompanija Moderna, uz finansijsku podršku do 50 miliona dolara od Koalicije za inovacije u pripravnosti na epidemije (CEPI), razvija mRNA vakcinu protiv Bundibugyo virusa koji uzrokuje trenutnu epidemiju ebole u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi.
Moderna radi na istraživačkoj mRNA vakcini protiv Bundibugyo virusa — rijetke vrste virusa ebole za koju trenutno ne postoji odobrena vakcina niti tretman. Kompanija i CEPI saopštili su da bi vakcinski kandidat mogao biti uveden u ranu kliničku fazu ispitivanja u narednim mjesecima, uz uvjet regulatornog pregleda i odobrenja.
CEPI je za razvoj tri vakcinska kandidata protiv Bundibugyo virusa ukupno opredijelio do 60 miliona dolara. Moderna dobiva do 50 miliona dolara, koji će pokriti pretkliničko ispitivanje, fazu 1 kliničkih ispitivanja te paralelnu proizvodnju doza kako bi se, u slučaju obećavajućih rezultata, što prije mogla pokrenuti kasnija ispitivanja. IAVI je dobio do 3,2 miliona dolara za pripremu početnog materijala za proizvodnju vakcine, a Univerzitet u Oxfordu zajedno sa Serum Institutom Indije do 8,6 miliona dolara za pretkliničko ispitivanje, razvoj vakcine i proizvodnju doza kliničkog kvaliteta.
Svaka od tri institucije koristi drugačiju platformu. Modernina vakcina zasniva se na mRNA tehnologiji, koja ćelijama daje upute za stvaranje dijelova neaktivnog virusnog proteina. IAVI-jev kandidat koristi rekombinovani vezikularni stomatitis virus — oslabljenu verziju virusa koji može zaraziti stoku — kao vektor za dostavu genetskih uputa. Oxfordova vakcina temelji se na ChAdOx1 platformi, koja koristi modificirani adenovirus čimpanzi kao prenosnik.
Aurélia Nguyen, zamjenica izvršnog direktora CEPI-ja, izjavila je da je organizacija pokrenula aktivnosti tek nešto više od dvije sedmice nakon što je Demokratska Republika Kongo sredinom maja proglasila epidemiju, ocijenivši situaciju kao “duboko zabrinjavajuću”. Tri kandidata odabrana su nakon globalnog pregleda i konsultacija sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Afričkim centrom za kontrolu i prevenciju bolesti, organizacijom Gavi te pogođenim zemljama.
Prema modeliranju objavljenom u publikaciji Morbidity and Mortality Weekly Report, epidemija bi, bez efikasnih intervencijskih mjera, mogla premašiti 20.000 slučajeva u naredna tri mjeseca, što bi je učinilo jednom od najvećih ikada zabilježenih.
Bundibugyo virus prvi put je identificiran u Ugandi 2007. godine. Prije trenutne epidemije uzrokovao je samo dva poznata izbijanja ebole, što je, prema riječima stručnjaka, i razlog zašto razvoj vakcina nije bio prioritet. Amesh Adalja, viši naučnik u Johns Hopkins centru za zdravstvenu sigurnost, ocijenio je da trenutno izbijanje pokazuje posljedice takvog užeg fokusa i razlog zašto rjeđe vrste virusa ebole ne smiju biti zanemarene.
Moderna je saopštila da se njen kandidat za Bundibugyo oslanja na više od decenije istraživanja mRNA platforme te na višegodišnji rad na mRNA vakcinama protiv filovirusa. Čim je postala dostupna genetska sekvenca Bundibugyo ebolavirusa, kompanija je saopštila da je bila u mogućnosti brzo dizajnirati i početi razvijati više vakcinskih kandidata.