NOAA zvanično proglasila El Niño: Mogući jedan od najjačih ikad zabilježenih

Američka Nacionalna administracija za okeane i atmosferu (NOAA) zvanično je 11. juna proglasila početak El Niña, toplog klimatskog obrasca u Pacifiku, saopštili su američki naučnici. Temperatura površine mora u centralnom tropskom Pacifiku premašila je prag od 0,5°C iznad prosjeka, što je ključni kriterij koji NOAA koristi za definiranje ovog fenomena. Agencija je ujedno zabilježila i promjene u atmosferskim uvjetima — vjetrovi koji inače pušu sa istoka prema zapadu počeli su slabiti.

Prema NOAA-inom junskom izvještaju, postoji 63% vjerovatnoće da će ovaj El Niño biti “vrlo jak”, što bi ga svrstalo među najveće zabilježene događaje od 1950. naovamo. Tri najjača dosadašnja El Niña događena su 1982/83, 1997/98. i 2015/16. godine. Neki od najnovijih američkih i evropskih klimatskih modela (ECMWF) predviđaju da bi temperatura površine mora u tropskom Pacifiku mogla porasti i za više od 3°C iznad prosjeka do kraja godine, prenosi Live Science. Prema podacima evropskog servisa Copernicus Climate Change Service, oko 75% klimatskih modela prognozira rekordni porast od najmanje 2,5°C iznad prosjeka u ključnim dijelovima Pacifika.

Slično stanovište zauzela je i Japanska meteorološka agencija (JMA), koja je potvrdila da su El Niño uvjeti prisutni i da će se gotovo sigurno zadržati do jeseni. Australski Bureau of Meteorology (BoM) primjenjuje stroži kriterij — zahtijeva da temperatura premaši 0,8°C iznad prosjeka — pa ova agencija nije zvanično proglasila El Niño, već je navela da se tropski Pacifik “približava El Niño uvjetima”.

El Niño se očekuje da traje barem do početka 2027. godine. Generalna sekretarka Svjetske meteorološke organizacije Celeste Saulo ocijenila je da bi jak El Niño pogoršao sušu i obilne oborine te povećao rizik od toplotnih valova na kopnu i u okeanima. Generalni sekretar UN-a António Guterres pozvao je svijet da se pripremi, upozoravajući da će El Niño, kako je rekao, doliti gorivo na vatru zagrijane planete.

Prema naučnicima, kombinacija El Niña i dugotrajnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem mogla bi od 2027. učiniti najtopliju godinu u historiji mjerenja. Adam Scaife, šef odjela za mesečno i dekadno predviđanje u britanskom Met Officeu, istakao je da stvarne temperature u pogođenim regijama lako mogu biti bez presedana, jer se zagrijavanje od El Niña nadovezuje na klimatske promjene.

Najveći klimatski učinci tipično uključuju suše i povećan rizik od šumskih požara u Australiji, Indoneziji i sjevernoj Južnoj Americi, obilne kiše i poplave u dijelovima Južne Amerike — posebno sjevernom Peruu i južnom Ekvadoru — te u dijelovima Istočne Afrike, kao i oslabljen indijski monsun. Za ribarske zajednice u Južnoj Americi postoji rizik od manjih ulova zbog smanjene dostupnosti hranjivih tvari u površinskim slojevima mora. Autori iz časopisa Nature upozorili su da opasnost možda manje leži u samoj jačini El Niña, a više u istovremenom preklapanju klimatskih poremećaja u različitim regijama i sektorima.

El Niño se javlja svakih dvije do sedam godina i obično traje oko godinu dana. Naučnici napominju da još uvijek nema odlučujućih dokaza da klimatske promjene čine ove događaje jačima ili češćima, ali zagrijana planeta može pojačati njihove posljedice.