Novi krvni test prepoznaje četiri neurodegenerativne bolesti s preciznošću od 92,3%

Tim istraživača sa Washington Universityja u St. Louisu razvio je eksperimentalni krvni test koji bi mogao promijeniti način dijagnosticiranja neurodegenerativnih bolesti. Test, nazvan GPND-AI, mjeri razine 15 proteina u krvi kako bi pomogao u dijagnostici četiri major neurodegenerativne bolesti: Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti, frontotemporalne demencije i demencije s Lewyjevim tijelima.

Istraživači su u časopisu Alzheimer’s & Dementia saopštili da test može utvrditi ima li osoba više od jedne od navedenih bolesti s preciznošću od 92,3 posto. To ga čini kvalitativno drugačijim od postojećih testova: kako prenosi Science News, prošle godine američki Federalni zavod za hranu i lijekove (FDA) odobrio je prvi krvni test za Alzheimerovu bolest, a na tržištu postoji i niz drugih testova za Alzheimerovu bolest koji nemaju FDA-ino odobrenje — no ti testovi, navodi Science News, ne mogu detektovati ništa više od Alzheimerove bolesti, dok novi test to može.

Carlos Cruchaga, humani genomičar sa Washington Universityja u St. Louisu koji govori o studiji, izjavio je da su te bolesti složenije nego što se u početku mislilo i da ima više preklapanja nego što se mislilo, te da ih je zbog toga potrebno proučavati zajedno. Dodao je da različite vrste demencije zahtijevaju različite vrste njege čak i kada su simptomi naizgled slični, a da poznavanje kombinacije bolesti može ukazati na prilagođeniji, precizniji tretman. S ovom cjelovitijom slikom, kako je rekao Cruchaga, bit će moguće pružiti znatno bolju terapiju.

Test bi, primjerice, mogao pokazati da određena osoba ima i Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest, te naznačiti u kojim omjerima detektirani proteini upućuju na jednu, a u kojim na drugu bolest.

Istraživanje je zasnovano na uzorcima krvi i medicinskim evidencijama više od 3.000 pacijenata iz dvije klinike na Washington Universityju u St. Louisu, fokusirane na Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest. Pomoću algoritma vještačke inteligencije dizajniranog za prepoznavanje obrazaca u velikim skupovima podataka, tim je iz panela od 123 proteina izdvojio 15 koji najpreciznije signaliziraju prisustvo određene vrste demencije ili Parkinsonove bolesti. Model je potom provjeren na zasebnoj grupi pacijenata u Banner Sun Health Research Instituteu u Arizoni, usporedbom rezultata testa s nalazima iz moždanog tkiva darovanih nakon smrti.

Davide Cappon, neuropsiholog iz Tufts Medical Centera u Bostonu koji nije bio uključen u studiju, ocijenio je da test — kako prenosi Science News — napušta jednostavni okvir Alzheimerove bolesti po principu “da ili ne” i umjesto toga pokušava odraziti biološku složenost kakva se često viđa u kliničkoj praksi, što je po njemu važan konceptualni pomak za ovu oblast. Ipak, upozorio je da su potrebna opsežnija i raznovrsnija istraživanja kako bi se test potvrdio. Cappon je naglasio da testovi poput GPND-AI-a ne zamjenjuju kliničku procjenu: krvni biomarkeri mogu ukazati na podležeću patologiju, ali, kako je rekao, ne mogu u potpunosti objasniti kako osoba funkcioniše iz dana u dan, zašto su simptomi počeli, niti kako faktori poput sna, depresije, lijekova, vaskularnih bolesti ili otpornosti utječu na kogniciju.

Istraživački tim trenutno pregovara s farmaceutskim kompanijama o provođenju kliničkih ispitivanja i pokretanju postupka odobravanja od strane FDA-e.